Elektroenergetski sektor prolazi kroz proces značajnih promjena. Obnovljivi izvori energije, decentralizacija proizvodnje, sve složeniji pogon mreže predstavljaju izazove s kojima se elektroenergetski sektor suočava. Odgovori na izazove koje nam promjene donose nalaze se u samoj digitalizaciji i naprednim mrežama. S druge strane, digitalizacija i korištenje naprednih tehnologija u poslovnim procesima otvaraju pitanje kibernetičke sigurnosti. Osigurati visoku razinu kibernetičke sigurnosti, a pri tome omogućiti snažnu digitalizaciju elektroenergetskog sustava i korištenja naprednih mreža predstavlja nužnost koju treba shvatiti vrlo ozbiljno kako bi se spriječila šteta prema ljudima, infrastrukturi i tvrtkama. U Hrvatskoj nadzor provedbe Zakona o kibernetičkoj sigurnosti koji je donesen u srpnju 2018. godine ima Vijeće za nacionalnu sigurnost.
Ivan Periša iz HEP Operatora distribucijskog sustava navodi kako zaokret prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije dovodi do značajnih promjena u funkcioniranju elektroenergetskog sustava koji od centraliziranog postaje decentraliziran, a elektroenergetska mreža, posebno na razini distribucije, od pasivne postaje aktivna. –Sposoban odgovor na glavni izazov i pitanje kako osigurati pouzdanu opskrbu u mreži sa složenim značajkama sastavnica i pogona mogu dati upravo napredne tehnologije u naprednim (distribucijskim) digitaliziranim mrežama. – istaknuo je Periša.
Mario Posavec iz Zavoda za sigurnost informacijskih sustava ističe kako je kibernetička sigurnost temelj digitalne transformacije gospodarstva dok Marko Poljak iz Hrvatske energetske regulatorne agencije smatra kako korištenje naprednih informacijskih tehnoloških rješenja u elektroenergetskom sustavu otvara prostor brojnim poboljšanjima u vođenju, fleksibilnosti, učinkovitosti, sigurnosti i mjerenju.
Goran Piškor iz HEP ODS-a navodi kako je jedan od Sektora koji je obuhvaćen Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti energetika, a HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. proglašen je operatorom ključnih usluga zbog upravljanja sigurnošću mrežnih i informacijskih sustava, upravljanja rizicima, područjima zaštite ključnih sustava te samim time ima obvezu izvješćivanja o incidentima.
Rok Strlic govorio je o kibernetičkoj otpornosti i sustavima za kritičnu komunikaciju dok je Jure Šimundić iz CS-Computer Systemsa iznio primjere mogućih tehničkih rješenja. Dr.sc. Stjepan Sučić iz Končara govorio je o ključu upravljanja sigurnošću automatiziranih postrojenja u elektroenergetskom sustavu dok je Mario Valčić iz Siemensa prezentirao najnovije tehnologije iz područja kibernetičke sigurnosti u digitalnim transformatorskim stanicama.
O izazovima u vidu cybersecuritya i zaštite podataka koje pri tome ovakva vrsta transformacije stavlja ispred svake tvrtke je nešto o čemu je vrlo bitno više komunicirati kako bi se svima približili postojeći rizici, ali i rješenja koja te rizike svode na minimum ,naveo je Ivan Paić iz Schneider Electrica. O Blockchain tehnologiji u energetici kao platformi koja se odlikuje transparentnošću, decentraliziranošću i nepromjenjivosti podataka govorio je Boris Njavro iz Energy Code-a.
Voditelj Službe za informacijsku sigurnost u HEP-u d.d. ističe kako sveobuhvatan sustav upravljanja informacijskom sigurnošću HEP-a između ostalog podrazumijeva i zaštitu operacijskih i informacijskih tehnologija primijenjenih u osnovnim tehnološko proizvodnim te u potpornim poslovnim procesima od kibernetičkih prijetnji. O planovima za uspostavu sustava informacijske sigurnosti na kritičnoj infrastrukturi HOPS-a, te tehničkim i organizacijskim izazovima s kojima se HOPS mora nositi u tom procesu govorili su Andreja Mihalić Milavec i Bernard Ivančević.
