Hrvatski ogranak Međunarodne elektrodistribucijske konferencije održao je 29. studenoga 2018. seminar pod naslovom „Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji“ (IiD ZOIEiVUK). O ovoj vrlo važnoj elektroprivrednoj i elektroenergetskoj temi izlagali su najkompetentniji stručnjaci u predmetnoj problematici.
Dr.sc. Kristina Čelić, iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, održala je uvodno izlaganje pod naskovom „Izmjene i dopune Zakona o OIE i učinkovitoj kogeneraciji“. Izložila je predložene IiD Zakona od 1. siječnja 2016., strukturu novog zakonodavnog okvira, nadležnosti resornog ministarstva i ostalih tijela u provođenju Zakona te ciljeve koji bi se trebalo postići.
Izmjene i dopune se predlažu radi uspostave ravnoteže između potpunog otvaranja tržišta električne energije i održivosti sustava isplate poticajne zajamčene cijene za električnu energiju proizvedenu iz OIE. Izmjenama se žele aktivirati nova ulaganja u sektor obnovljivih izvora i pružiti mogućnost da sve više dionika aktivno sudjeluje u energetskoj tranziciji. Napomenuto je da se izmjene donose paralelno s izmjenama Zakona o učinkovitom korištenju energije gdje se uvode obveze opskrbljivačima da investiraju u uštede koje će obuhvaćati i ulaganja u OIE i visokoučinkovitu kogeneraciju.
Jedan od ciljeva ovih izmjena je usklađenje s direktivama o OIE (2009/28/EC) i energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU) Europske Unije.
U drugoj temi Seminara je Vedran Gaće, iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, iznio je problematiku „Mikrosolari u Hrvatskoj u smislu i Izmjena i dopuna Zakona o OIE i učinkovitoj kogeneraciji“. Mikrosolari su relativno noviji pojam u modernoj distribucijskoj mreži, koji postaju sve više aktualni u zemljama Europske Unije. No oni nisu još u punini do sada zaživjeli u Hrvatskoj i još su više iznimka nego pravilo. U predavanju je analizirano postojeće stanje u Europi i Hrvatskoj te što donose novine izmjenama u Zakonu. Analizirani će su argumenti za i protiv, s osvrtom na moguće perspektive u budućnosti.
Luka Pehar i Dubravka Brkić iz HROTE. prezentirali su u trećoj temi Seminara “ Utjecaj Izmjena i dopuna Zakona o OIE i učinkovitoj kogeneraciji na poslovne procese HROTE“
IiD ZOIEiVUK predviđen je početak rada EKO bilančne grupe što znači početak prodaje dijela energije otkupljene od povlaštenih proizvođača koji su u sustavu poticaja zajamčenom cijenom na CROPEX-u te odgovornost za odstupanje plana proizvodnje. Dan je osvrt na utjecaj promjene modela prodaje električne energije otkupljene od povlaštenih proizvođača i utjecaj obračuna odstupanja na prihode i rashode sustava poticaja unutar HROTE-a. Izložen je i usporedni prikaz prihoda od prodaje na CROPEX-u i prihoda u slučaju nastavka potpunog obveznog otkupa električne energije od strane opskrbljivača te osvrt na troškove uravnoteženja koje će prouzrokovati odstupanja planirane proizvodnje od strane HROTE-a.
Prijedlog IiD ZOIEiVUK također predviđa novi model izdavanja jamstava podrijetla za električnu energiju proizvedenu u sustavu poticanja, što trenutno nije zakonski moguće. Sukladno udjelu električne energije koja se bude prodavala na tržištu električne energije preko EKO bilančne grupe, za istu količinu električne energije će se izdavati jamstva podrijetla I stavljati na dražbe putem CROPEX-a. Dan je usporedni prikaz prihoda od prodaje na CROPEX-u i prihoda u slučaju nastavka potpunog obveznog otkupa električne energije od strane opskrbljivača te osvrt na troškove uravnoteženja.
Prijedlog IiD ZOIEiVUK također predviđa novi model izdavanja jamstava podrijetla za električnu energiju proizvedenu u sustavu poticanja. Sukladno udjelu električne energije koja se bude prodavala na tržištu električne energije preko EKO bilančne grupe, izdavat će se jamstva podrijetla i stavljati na CROPEX-ove dražbe. Prezentiran je model dražbi s trenutno poznatim cijenama I uvjetima na tržištu certifikata (jamstava podrijetla).
Četvrta tema bila je podijeljena u dvije pod teme.
U prvoj: „Izmjene i dopune Zakona o OIE i učinkovitoj kogeneracij na distribucijesku mrežu“ dala je i mr.sc. Marina Čavlović iz HEP ODS osvrt na posljedice netiranja na tokove snaga u distribucijskoj mreži i na eskaliranje fluktuacije napona u dubini mreže, te ih razmotrila u kontekstu imperativa optimiranja pogona distribucijskog sustava.
Izlaganjem je otvoreno i pitanje utjecaja netiranja koje izravno potiče destabilizaciju okolnosti u distribucijskoj mreži i smanjuje mogućnost iskorištenja mrežnih resursa, u kontekstu činjenice da Zakon po prvi puta prepoznaje suodgovornost proizvođača električne energije za odstupanja u sustavu jer se ukidaju izuzeća obveze proizvođača električne energije iz OIE od odgovornosti za odstupanja.
Dan je dati osvrt na posljedice povlaštenog priključenja kućanstva s vlastitom proizvodnjom u kontekstu pojednostavljenog postupka priključenja čime se povećavaju rizici za predmetno kućanstvo, priključenu elektranu, okolne korisnike mreže, kao i mrežu, a koji proizlaze iz preskakanja nužnih koraka u postupku priključenja (kao npr. pokusnog rada), kojima bi se jednostavno mogle prevenirati eventualne kasnije havarije opreme i stradanja ljudi.Predloženi su mehanizmi kojima bi se, unatoč važećim propisima, ovi rizici jednostavno i djelotvorno minimizirali.
U drugoj podtemi „Utjecaj OIE na distribucijsku mrežu“ istaknuo je Ivan Radošević iz HEP ODS-a novu ulogu operatora distribucijskog sustava kao aktivnog operatora mreže jer EES od centraliziranog postaje decentraliziran, a distribucijska mreža od pasivne postaje aktivna. Istaknuo je sve značajniji utjecaj OIE na distribucijsku mrežu: na kvalitetu električne energije, električnu zaštitu, pogon mreže, kao i mogućnosti participacije distribuirane proizvodnje u tehničkoj i tržišnoj fleksibilnosti sustava i pružanju pomoćnih usluga.
Peta tema Seminara bila je „Regulatorni pogled na prijedlog Zakona o OIE i visokoučinkovitoj kogeneraciji“ a izložili su je dr.sc. Lahorko Wagmann i dr.sc. Srđan Žutobradić iz HERE.
U prezentaciji je prikazan moguć utjecaj Zakona na konačnu cijenu električne energije, na naknadu za korištenje mreže te na funkcioniranje maloprodajnog tržišta električne energije. Također su prikazana iskustva nekih zemalja EU koje su se suočile sa sličnim problemom. Predstavljena su neka od mogućih rješenja u Hrvatskoj koja podrazumijevaju tarifni element snage i za male krajnje kupce kako bi se kompenzirao pad prihoda ODS-a i promovirala fleksibilnost.
U šestoj temi „Trendovi koji proizlaze iz „Zimskog paketa“ bitni za strateško planiranje i inegraciju obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav i sustave za proizvodnju toplinske energije“ dali su Boris Firšt i Goran Marijan iz HEP-a kratki pregled trendova koji proizlaze iz „Zimskog paketa“ te na specifičnosti problematike u RH. Opisane su
tehno-ekonomski preduvjeti koje svako visokoučinkovito kogeneracijsko postrojenje mora zadovoljiti da bi moglo krenuti u realizaciju. Dan je i osvrt na doprinos različitih OIE i skladištenja topline kao doprinos ciljevima.
Izlaganje dr.sc. Vlaste Zanki iz HEP ESCO bilo je u sedmoj temi pod naslovom „Uspostava sustava energetskih ušteda kroz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti“
Pred HEP grupu i ovisna društva koja se bave opskrbom energijom postavljaju se brojni novi izazovi koji proizlaze iz ispunjenja obveza koje donosi novi Zakon o energetskoj učinkovitosti, a koji opet proizlazi iz implementacije članka 7. Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti u hrvatsko zakonodavstvo.
Inovativni proizvodi i energetske usluge imat će sve veću ulogu kod koncipiranja novih poslovnih modela, koji su postali nužnost s obzirom da u budućnosti energetske kompanije više neće moći poslovati na poslovnom modelu isključivo prodaje energije.
Predstavljene su novosti prema IiD ZOIEiVUK te pravci ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti kod krajnjih kupaca HEP-a i energetske usluge koje HEP ESCO nudi kupcima HEP Grupe.
Posljednja, osma tema bila je pod naslovom „„Zakon o OIE i učinkovitoj kogeneraciji i hrvatska proizvodna industrija“. Izložio ju je Krešimir Štih iz Hrvatske gospodarske komore po sljedećim cjelinama: pregled dosadašnjeg utjecaja pravnog okvira u području obnovljive energije na konkurentnost hrvatske proizvodne industrije, utjecaj naknade za korištenje energije iz obnovljivih izvora na poslovanje proizvodnih poduzeća i mogućnosti rasterećenja gospodarstva. Dana su i neka rješenja susjednih država i usporedba s hrvatskim modelom.
