Stručnjaci iz više od 90 zemalja planete Zemlja su na sastanku u Berlinu (20. -  21.3.2017.), pod naslovom „Rasprava o globalnoj energetskoj evoluciji“ (Berlin Energy Transition Dialogue, kratica BETD) vodili dijaloge i rasprave o stanju i potrebnim ulaganjima za ubrzanje globalne energetske evolucije. Na ovogodišnjoj konferenciji ministri i drugi visoki predstavnici politike, državne uprave, poslovnog i civilnog društva (preko 1000!), savjetovali su se kako uskladiti sustave opskrbe energijom s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim ciljevima i UN-a o ciljevima održivosti. Berlin je na odlasku zime i dolasku proljeća 2017. godine bio glavni grad globalne energetske evolucije.

„Energetska revolucija više nije nacionalni projekt jedne ili nekoliko zemalja, a kako ona rješava globalni problem, prijeko je potrebna sveopća međunarodna suradnja”, a rasprave na BETD trebaju dati važan poticaj za učinkovit „dnevni red“ u procesu rada na ovim pitanjima tijela G20 (Njemačka predsjedava), rekao je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel.

Međunarodne studije određuju put prema 2050. godini

S obzirom na funkciju predsjedavanja skupine G20, Ministarstvo gospodarstva Njemačke je naručilo studiju čiji su rezultati predstavljeni na BETD. Studija odgovara na slijedeća ključna pitanja:

• Kakve energetske sustave moramo ustrojiti do 2050. godine, kako bismo ostvarili  klimatske ciljeve utvrđene Pariškim sporazumom?
• Koje investicije su za to potrebne i kako izbjeći investicije u neučinkovite ili čak za klimu štetne energetske tehnologije?
  

Odgovore je pružila Međunarodna agencija za energiju (IEA) i Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) u njihovoj studiji „Perspektive za energetsku evoluciju: investicijske potrebe za izgradnju niskoougljičnog energetskog sustava”.

Analiza naglašava kako moramo potrebnu pretvorbu naše opskrbe energijom provesti kroz smišljene cikluse dugoročnih ulaganja, a kako bi se izbjeglo pogrešno i nepotrebno već samo prijeko potrebno ulaganje u izvore fosilne energije. Ključni nalazi istraživanja:

• Tragom ključnog opredjeljenja iz Pariškog sporazuma, neizostavno ograničiti prosječno globalno zagrijavanje znatno ispod dva stupnja (cilj je 1,5°C), planeta Zemlja treba energetsku evoluciju izvanrednih proporcija, sveobuhvatnu i provedenu s velikom brzinom. Slijedeće tri godine su posljednje godine usporavanja rasta emisije CO₂, nakon čega se mora uspostaviti neprekinuti padajući tijek koji bi do 2050 godine donio smanjenje za 70 posto u odnosu na danas.
• Ova promjena je tehnički i ekonomski izvediva. Za to je potrebno tehnologiju i uporabu obnovljivih izvora energije proširiti diljem svijeta kao i povećanje učinkovitosti energetskih pretvorbi. Pokazuje se objektivnom procjena da se 90 posto od potrebnog smanjenja emisije CO₂ u energetskom sektoru može postići kroz obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.
• Ukupni iznos ulaganja koja su trenutno usmjerena u opskrbu energijom ne mora se povećati, globalno može ostati isti proračun, ali je potrebno još snažnije preusmjeriti sredstva iz ulaganja u fosilna goriva na čiste tehnologije. Kako su raspodijeljena ulaganja u izvore električne energije iz fosilnih i obnovljivih izvora energije pokazuje slijedeća slika.

• Međutim, ulaganja u energetsku učinkovitost kod krajnjih korisnika u sektorima industrije, prometa i građevine moraju se znatno povećati. Na primjer, u 2050 godini 70% svih novih automobila moraju biti električni automobili. Prema IEA i IRENA, u ovim područjima su potrebne radikalne reforme i ulaganja u istraživanje i razvoj.

Svijet si ne možemo dopustiti nikakvu proturječnost između ekološkog i gospodarskog uspjeha u elektroenergetici. Oni moraju ići ruku pod ruku. Zbog činjenice kako su ulaganja u energetiku skupa, većina zemalja opredjeljuje se za dugoročne strategije u izgradnji pravog puta za uspješnu evoluciju svojih elektroenergetskih sustava. Energetska evolucija u provedbi ne smije ugroziti sigurnost opskrbe niti njenu tržišnu prihvatljivost.

Osmišljena provedba dekarbonizacije elektroenergetskog gospodarstva kroz izgradnju OIE jest i velika prilika za inovativnost i razvitak nacionalnih gospodarstava (prikaz utjecaja na zaposlenost po tehnologijama i državama).

Pripremio: Damir Karavidović, dipl. ing.