Tržište električne energije na razini distribucijskog sustava  naziv je seminara održanog 11. svibnja u sjedištu HEP-a u Zagrebu koji je okupio široku paletu predavača i sudionika.

Predavači kao i sudionici Seminara zajedničkog su stava kako je energetsku tranziciju, koja je započela u Europi prije koju godinu, potrebno usmjeravati kako bi se prije svega osigurala sigurnost i pouzdanost EES-a. Kao ključan čimbenik u provođenju uspješne tranzicije prepoznat je operator distribucijskog sustava. Distribuirani pružatelji usluga fleksibilnosti su izazov na razini distribucijskog sustava, pa samim time i na razini cjelokupnog EES-a. Stoga je već sad potrebno sinergijsko promišljanje svih dionika - na koji način iskoristi nove prilike, odnosno iz istih izvući maksimum kako za opstojnost i stabilnost tehničkog sustava, tako i za kupca, odnosno njegovo aktivno sudjelovanje na tržištu električne energije. Digitalizacija EES-a u značajnoj će mjeri promijeniti način funkcioniranja EES-a i to u puno kraćem roku od 120 godina koliko je prošlo od prvih začetaka razvoja EES-a kojeg poznajemo danas, zaključci su Seminara održanog u organizaciji  Hrvatskog ogranka međunarodne elektrodistribucijske konferencije (HO CIRED), Hrvatske komore inženjera elektrotehnike i IEEE Odjela za energetiku Hrvatska.

Mr.sc. Ivona Štritof  iz Sektora za EU i regulatorne poslove HEP-a d.d. kao voditeljica Seminara održala je Uvodnu prezentaciju Pripremamo se za energetsku evoluciju i digitalizaciju u kojoj je naglasila kako se -Energetska tranzicija već događa, kupac se u njenom provođenju stavlja u centralnu poziciju. Novo tržište obilježit će fleksibilna i decentralizirana proizvodnja/potrošnja električne energije pri čemu je uloga operatora distribucijskog sustava sve značajnija. Nadalje, u prvoj temi Čista energija za sve Europljane održala je prezentaciju u kojoj je navela neke od mjera kao i promjene koje donosi predloženi Zimski paket Europske komisije. -Izmjenom Direktive o zajedničkim pravilima unutrašnjeg tržišta električne energije  krajnji korisnik ima veće ovlasti ali će imati i više obveza. Prijedlogom izmjene Direktive o energetskoj učinkovitosti  primjerice kupac mora imati pristup brojilima na vlastiti zahtjev. Sve te promjene treba prihvatiti i usmjeravati, promatrati  ih kao priliku za razvoj novih tehničkih rješenja i poslovnih modela – navela je Štritof i zaključno dodala kako diskusije s europske  treba spustiti na nacionalnu razinu, odnosno na raspravu hrvatske stručne javnosti. Promjene, navodi trebaju biti postepene i uz suradnju svih dionika i tek tada se može govoriti o restrukturiranju hrvatskog elektroenergetskog sustava i njegovoj spremnosti za takozvano tržište električne energije druge generacije. 

Razvoj tržišta električne energije na razini distribucijskog sustava u Hrvatskoj i Europi naziv je druge teme seminara u kojoj su izlaganje imali doc.dr.sc. Tomislav Capuder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Marin Cerjan iz HEP-Trgovine d.o.o. Navedeno je kako postoji trend porasta obnovljivih izvora energije koje karakterizira to što proizvođači ne snose posljedice neželjenih odstupanja plana proizvodnje, povećana je potreba za njihovom regulacijom, povećava se i energija koju opskrbljivači moraju otkupljivati te obnovljivci  tako utječu na volatilnost cijene. Porast obnovljivih izvora električne energije ne prati rast gospodarskih aktivnosti što dovodi do porasta volumena trgovanja na spot tržištu, odnosno do važnosti postojanja  unutar dnevnog tržišta – naveo je Cerjan i u promjenama koje nas očekuju izdvojio izlazak velikog broja termoelektrana na kruta goriva kao i izlazak velikog broja OIE iz sustava poticaja koja počinju snositi troškove uravnoteženja, sudjelovati na tržištu električne energije i pomoćnih usluga; distribuirane izvore fleksibilnosti koji snose promjene u dijagramu potrošnje električne energije, fleksibilne potrošače, pametne kuće, električna vozila, toplinske pumpe i druge. 

Hrvatska energetska budućnost – jesmo li spremni za promjene? naziv je treće teme u kojoj su prezentacije održali dr.sc. Tomislav Plavšić iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o., Ivan Radošević, Igor Žarkić i mr.sc. Marina Čavlović iz HEP – Operatora distribucijskog sustava d.o.o.   

-Hrvatski operator prijenosnog sustava i Operator distribucijskog sustava trebaju surađivati i koordinirati svoje aktivnost, razviti tržišni okvir koji će omogućiti učinkovito korištenje distribuiranih izvora fleksibilnosti te istovremeno sačuvati sigurnost pogona distribucijskog sustava. Pritom je potrebno izbjeći lokaliziranje i fragmentiranje tržišta pomoćnih usluga jer se gubi ekonomski optimum – naveo je u svom obraćanju Plavšić.

Ivan Radošević naglasio je kako je ODS svjestan razvoja, kretanja trendova i zahtjeva u industriji, ali kako nije pasivni promatrač, već i sad čini određene nužne promjene koje su preduvjet za realizaciju centralnog vođenja distribucijskog sustava i njegovu koordiniranu suradnju s operatorom prijenosnog sustava.

Igor Žarkić kao trenutne izazove operatora distribucijskog sustava vidi povećanu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, povećanje volumena podataka, napredno mjerenje kao i zaštitu poslovnih podataka. 

Marina Čavlović napomenula je da se distribucijska mreža dograđuje za očekivani rast potrošnje, ali opseg svake dogradnje mreže je minimalan. – Distribucijski sustav trenutno nema infrastrukturu, mrežu koja bi podnijela tržišno ponašanje korisnika distribucijske mreže – istaknula je Čavlović i dodala kako bi isplativo bilo koristiti distribucijsku mrežu tako da se mrežni resursi maksimalno iskoriste u normalnom  pogonu pri uobičajenim opterećenjima, a za ekstremna stanja mogu se koristiti usluge fleksibilnosti korisnika mreže. Cilj je pritom imati uravnotežen dnevni dijagram opterećenja i u distribucijskoj mreži.  Navodi i kako je potrebno  prilagoditi distribucijski sustav na sljedećim razinama: prilagodba primarne opreme, dogradnja sekundarne opreme, dogradnja računalnih alata, nova organizacija rada u poslovima vođenja, educiranje novog profila stručne radne snage.

Trendove na tržištu energetskih usluga i tehnologije distribuiranih pružatelja fleksibilnosti prikazala je dr.sc. Vlasta Zanki iz HEP ESCO-a  i doc.dr.sc. Hrvoje Pandžić iz Fakulteta elektrotehnike i računarstva koji je dao pregled distribuiranih pružatelja usluga fleksibilnosti koji uključuju distribuiranu proizvodnju, spremnike energije kao i njihove značajke.