Tragom rasprave o cijeni električne energije za kućanstva u RH

Uvijek je stanje u vlastitom elektroprivrednom sustavu dobro usporediti s nekim koji slovi kao napredni, dakako, kroz mjerodavna mjerila. Pogledajmo primjer Njemačke kroz podatke o prosječnoj cijeni električne energije za kupce kategorije kućanstvo, kroz udjele pojedinih ključnih troškovnih sastavnica (slika 1.), a sagledavanje koristimo za raspravu o cijeni električne energije za kućanstva u RH i opterećenosti te cijene naknadom za obnovljive izvore energije.

Udjel ukupnih poreza, izdvajanja i naknada u cijeni električne energije za kućanstva porastao je na rekordnu razinu i sada iznosi 55 %. U odnosu na 1998. godinu, kad je liberalizirana opskrba električnom energijom, udjel tih troškova je više nego udvostručen.

1 Tri kljucne sastavnice

Troškovi mreže, podmirivani naknadom za korištenje mreže, u Njemačkoj se razlikuju ovisno o regiji. U mnogim, ove su naknade porasle zbog potrebe razvoja i prilagodbe mreže zahtjevima energetske evolucije, a trenutno je prosječni udjel u cijeni struje za kućanstva 25,7 %.

Troškovi nabave električne energije sudjeluju s 19,3% pa opskrbljivači i trgovci električnom energijom imaju vrlo ograničene mogućnosti utjecati na ukupni iznos cijene, tek na njenu jednu petinu. Potonje govori i o malom utjecaju tržišta, odnosno, o potrebi promjene pravila djelovanja tržišta električne energije.

Najveći udjel u opterećenjima cijene električne energije tipa poreza, izdvajanja i naknada ima naknada za obnovljive izvore energije od 23,6 % (slika 2.). Kako je strategija izgradnje OIE temelj energetske evolucije na kojima oni moraju postati nosivi stup energetskog miksa, energetska evolucija se u bliskoj budućnosti mora provesti znatno učinkovitije (mora manje koštati).

2 Udjeli drzavnih drugih naknada

Korisno je uočiti kako među ovim opterećenjima cijene električne energije postoje, istina s malim udjelom, ona koja služe održivosti sustava s velikim udjelom obnovljivih izvora energije kolebljive proizvodnje (upravljanje potrošnjom, upravljanje tokovima snage), kao i ona koja podržavaju učinkovitu proizvodnju (kogeneracija).

I konačno, sliku vezanu za troškove električne energije za prosječno kućanstvo u Njemačkoj upotpunimo prikazom iznosa prosječnog mjesečnog računa (slika 3.) od godine liberalizacije tržišta električne energije (1998.) do današnjih dana (2017.). 

3 tijek iznosa

 

U promatranom razdoblju, gotovo 20 godina, obilježenog razvojem tržišta električne energije i zamaha energetske evolucije, iznos prosječnog mjesečnog računa za kućanstvo s prosječnom potrošnjom (3500 kWh) narastao je za 70%. U tom rastu prevladavajući utjecaj nema cijena električne energije već opterećenje cijene s porezima, izdvajanjima, naknadama, …koji je u odnosu na početnu godinu promatranja imao rast od 294%.

Narečeni rast nije odraz katastrofalne strategije elektroenergetike, on je utemeljen propisima, on je u korist energetske evolucije koja Njemačkoj jamči nižu razinu energetske ovisnosti, održivi rast gospodarstva, stjecanje prednosti u tehnološkom razvitku i gospodarske nadmoćnosti, nisku razinu emisije CO2 i brojne druge značajke naprednog gospodarstva i društva. Teret takve svijetle budućnosti za Njemačku ne može nositi netko drugi doli oni sami.

Prethodno narečenom korisno je pridružiti i prikaz (slika 4.) prosječne cijene bruto proizvedene električne energije s usporedbom iz godine 1990., referentne za početak energetske evolucije u smislu povećanja udjela obnovljive energije (~ 3,8%) i smanjenja emisije CO2, te 2015. godine kad je postignut velik udjel proizvodnje iz obnovljivih izvora (30,1%).  

4 Bruto proizvodnja

 

Pripremio: Damir Karavidović, dipl.inž.el.