Prevelike količine energije proizvedene iz obnovljivih izvora stvaraju nemale probleme proizvođačima i distributerima električne energije u Njemačkoj, uzrokujući poremećaje na tržištu i velike gubitke proizvođačima koji takvu energiju moraju prodavati daleko ispod cijene, trpeći tako goleme gubitke. Istražili smo priprema li se Hrvatska za takav scenarij i učimo li na greškama drugih kako bismo vlastite greške manje plaćali.
Njemačka je jedna od zemalja članica EU koja je daleko odmakla u energetskoj tranziciji i zamjeni konvencionalnih izvora energije obnovljivima. Na njemačkom tržištu energije izvori čiste energije – prije svega vjetroelektrane, solarne i bioplinske elektrane te hidroelektrane – povećali su svoj udio u potrošnji energije na čak 46 posto, što je gotovo jednako udjelu ugljena, plina, nafte i nuklearne energije zajedno.
Energetičari već pomalo odustaju od onog klasičnog pitanja: ‘što kada danima ili tjednima nema dovoljno sunca ili vjetra?’ i okreću se drugom problemu koji se sve intenzivnije pojavljuje na energetskim tržištima u Njemačkoj ali i u ostatku Europe kako rastu udjeli energije iz obnovljivih izvora: ‘što kada takve energije ima previše?’
Portal Foreign Policy ovih je dana, skrećući pažnju čitateljima na fenomen prevelikih količina energije iz OIE u njemačkom elektroenergetskom sustavu, posebno iz solarnih elektrana, objasnio da viškovi mogu ugroziti stabilnost energetskih sustava ne samo Njemačke već i susjednih zemalja koje su povezane sa njemačkim sustavom i mogu uzrokovati ozbiljne probleme, pa čak i kolaps sustava. A slična situacija u budućnosti, kako tvrdi FP, čeka i ostrale zemlje članice EU-a.
Naime, energija iz obnovljivih izvora u svakom energetskom sustavu ima prednost prilikom preuzimanja pred energijom proizvedenom u konvencionalnim elektranama, prije svega zbog činjenice da se ne može skladištiti, pa viškovi energije koji preplave tržište i koji nemaju kupce drastično obaraju cijene proizvedene energije koje odlaze u minus uzrokujući velike gubitke proizvođačima, ali i mrežnim operaterima, odnosno opskrbljivačima i trgovcima energijom koji praktički moraju plaćati kupcima – distributerima – da preuzmu viškove koji se nemaju kome prodati.