ZAVRŠENO JE 8.(14.) SAVJETOVANJE HRVATSKOG OGRANKA MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE


Osmo savjetovanje Hrvatskog ogranka Međunarodne elektrodistribucijske konferencije (HO CIRED) držano je od 4. do 6. lipnja u hotelu „Medena“ u Segetu Donjem kraj Trogira.

Savjetovanje je odrano pod tradicionalnim pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, svjetskog CIRED-a i HEP-a. Domaćin je bila „Elektrodalmacija Split“.

Za Savjetovanje je prijavljeno oko 400 sudionika, a treba dodati i brojne goste iz susjednih dispribucijskih područja, ustanova i tvrtki.

Savjetovanje je otvoreno u nedjelju 4. lipnja naveče hrvatskom himnom koju je otpjevao Nedo Kovačev, poznati glazbenik iz trogirskog kraja, uz pratnju Mira Miše. Kroz program otvaranja vodio je Nardi Nardelli iz „Elektrodalmacije“, koji je prvo pozdravio uzvanike: Franu Barbarića - predsjednika Uprave HEP-a, Vicu Oršulića i Tomislava Šambića - članove Uprave HEP-a, Nikolu Šulentića – dorektora ODS-a, Tomislava Rosandića – direktora „Dalekovoda“ i u ime „Končara“, Darka Belića i Dejana Liovića – članove Uprave HOPS-a, Željka Vrbana – zamjenika Predsjednika Upravnog vijeća HERA-e, Natka Vučkovića . predsjednika HKIE, Gorana Slipca – Predsjednika HRO CIGRE i Sašu Kraljevića – direktora „Elektrodalmacije Split“.

Uvodno izlaganje održao je predsjednik HO CIRED-a Kažimir Vrankić. Istakao je „kako Prenos i Distribucija danas postaju dvije velike elektrane, pored njihovih temeljnih funkcija prenosa i razdiobe električne.energije“. Prikazao je „kako se usmjeravala energetska politika koja je dovela do sve veće važnosti mrežne komponente elektroenergetskog sustava“. Završio je svoje izlaganje zaključkom da „kombinacija tehnologija: nuklearne elektrane i obnovljivi izvori postaju izgledno “zeleno” rješenje. ...Ali, temeljno je pitanje kako elektroenergetska mreža može prihvatiti snagu brzorastujućih OIE? Koja su tehnološka rješenja da OIE ne budu tek povremeni izvor? Koliko tu “povremenost” mogu uravnotežiti baterijski sustavi, vodik i reverzibilne hidroelektrane? O tome će biti riječi i na panel raspravi koja sljedi. Na koncu, kvalitetna prijenosna i distributivna mreža sa svim svojim komponentama koju podržava adekvatna mrežarina i regulativa esencijalan je odgovor na navedena pitanja.“

Pozdravne riječi sudionicima uputili su Vice Oršulić u ime HEP-a, i svih članica HEP grupe, kao generalnog podupiratelja Savjetovanja, Tomislav Rosandić u ime zlatnog podupiratelja „Končara“ i „Dalekovoda“ i svih ostalih podupiratelja te svih izlagača, i Natko Vučković u ime Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, suradnika HO CIRED-a.

U nastavku otvaranja savjetovanja podijeljena su Priznanja HO CIRED-a za stručni doprinos razvoju elektrodistribucijskog sustava. Dobitnici su Tomislav Capuder, Stjepan Dragičević, Mišo Jurković, Neven Lang-Kosić, Ante Pavić, Minea Skok, Goran Šagovac, Davor Škrlec, Zdenko Tonković i Srđan Žutobradić. Stručni, aktualno tematsko problematski, dio otvaranja bila je panel-rasprava „Komplementarnost distribuiranih obnovljivih izvora i baterijskih spremnika u distribucijskoj mreži“. Moderator je bio Hrvoje Pandžić s FER-a, a panelisti Nikica Mikulandra iz Končar INEM-a, Karla Janeš Mesarić iz Rimac Technology, Ivan Periša iz HODS-a i Ivan Andročec iz HEP-a.

U kraćem uvodu moderator H. Pandžić podijelio je i izložio problematiku komplementarnosti na mrežni, tržišni i tehnološki aspekt i otvorio raspravu. Prva tema je bio prvi baterijski spremnik energije na otoku Visu. N. Mikulandra je u ime isporučitelja spremnika dao njegove tehničke značajke, dok je I. Andročec u ime HEP-a govorio o načinima korištenja baterijskog sustava i njegovoj ulozi u radu uz sunčanu elektranu Vis. K. Mesarić je predstavila tehnološki i tržišni plan kompanije, koji se temelji na modularnoj bateriji industrijske veličine. Mrežnu perspektivu baterija, koje bi trebale sudjelovati u rješavanju prvenstveno naponskih prilika u distribucijskim mrežama s velikim kapacitetom, predstavio je I. Periša. Potom je Andročec predstavio baterijske projekte na kojima HEP trenutno radi: projekatima na otocima Unije, Lošinj i Cres te u postrojenju TE Jertovec. Ukazao je i na potrebu sufinanciranja investicije iz fondova te nužnost prihoda od pomoćnih usluga operatoru sustava uz rješavanje regulatornih prepreka za punu funkcionalnost baterijskog sustava. Mikulandra i Mesarić dalje su komentirali problematiku dobavnih pravaca baterijskih članaka konstatirajući da su se rokovi isporuke znatno skratili dok se broj dobavnih pravaca povećao. Za kraj je Periša naznačio nužnost sinergije operatora distribucijskog i prijenosnog sustava kako bi se aktivirali fleksibilni resursi u distribucijskoj mreži koji istovremeno pomažu i operatoru prijenosnog sustava na razini sustava kao i lokalno operatoru distribucijskog sustava.

Poslije tog programa otvaranja Savjetovanja predstavio je Stjepan Sučić „Končar“ kao Zlatnog podupiratelja savjetovanja prezentacijom pod naslovom „Digitalni i sigurni distribucijski sustavi -temelj naprednih mreža“.

Radni dio savjetovanja odvijao se na dva kolosjeka: komferencijskom i izlagačkom (uz dragocjeni i nezaobilazni društveni aspekt).

Što se tiče tehničke izložbe, veliki interes za izlaganjem bio je limitiran do kraja iskorištenim raspoloživim prostorom.

Konferencijski dio strukturiran je izlaganjima referata i respektivnim raspravama po Studijskim odborima (SO) – koji su utemeljeni, sljedeći model svjetskog CIRED-a, po područjima stručnog interesa. O radu Odbora detaljno će se izvijestiti u narednim brojevima.

Već u nedjelju, prije službenog otvaranja Savjetovanja, zajednički su zasjedali SO 7 („Distribucijski sustav i okoliš“) i SO 4 („Distribuirani izvori i učinkovito korištenje električne energije“). Problematikom, a i potaknutom raspravom, naročito su bili zapaženi referati D. Hrkeca „Tehnička izvedba nadzemne elektrodistribucijske mreže u Natura 2000 područjima“ i „Odnos nuklearne elektrane Krško prema Direktivi EU o obnovljivim izvorima energije i primjer instalacije solarne elektrane u praksi“ J. Knežića i grupe suautora, te „Aktivni solarni krov na elektroenergetskim objektima“ A. Hajdua i suautora.

U ponedjeljak zasjedali su cijeli dan SO 6 („Tržište električne energije i regulacija“) i SO 3 („Vođenje, zaštita, procesna informatika i telekomunikacije“). U SO 6 najviše su pažnje pobudili referati „Regulatorni tretman gubitaka električne energije u distribucijskoj i prijenosnoj elektroenergetskoj mreži u Republici Hrvatskoj – nove smjernice“ M. Skok, „Neke nove obveze ODS-a i mrežna pravila distribucijskog sustava“ T. Klišanina i suautora, te „Sustav za upravljanje i praćenje energetskih zajednica u stvarnom vremenu“ I. Šironja. U SO 3 zapaženi su referati „Automatska rekonfiguracija petlje na mreži na području grada Opatije“ I. Volarića i suautora, „Mogućnost primjene IoT tehnologija u funkciji osmotrivosti distribucijske mreže“ A. Balaško i suautora te „Razvoj programskih rješenja za modeliranje i analizu naprednih distribucijskih mreža“ T. Antića i suautora.

Osvježenje u stankama zasjedanja Odbora osigurao je „Schneider Electric“.

Navečer je predstavljen „ Siemens“, srebrni podupiratelj Savjetovanja, kroz šest prezentacija.

Zadnjeg dana Savjetovanja, u utorak 6. lipnja, zasjedao je cijelog dana SO 1 („Mrežne komponente“) – u kojem su pažnju pobudili referati „Razvoj distributivnih transformatora s automatskom regulacijom pod opterećenjem“ I. Perišića i grupe suautora, „Upravljanje organskom protočnom redoks baterijom“ M. Lončar i suautora, te „Postupak otklanjanja kvarova nakom potresa 29.12.2020. na podrućju Elektre Sisak“ P. Radoša i suautora

Istovremeno je ujutro, u drugom prostoru, zasjedao je SO 2 („Kvaliteta električne energije i elektromagnetska kompatibilnost“), a popodne SO 5 („ Razvoj sustava“).Spomenimo zapažene referate: u SO 2 – „Praćenje i raspodjela opterećenja u NN mrežama“ I. Sokača i suautora, te „Utjecaj rada uređaja za kompenzaciju jalove snage u industrijskom postrojenju na kvalitetu napona“ A. Tomasović Teklić. U SO 5 istaknuti su bili referati „Razlozi pokretanja izrade studije „Utjecaj elektrifikacije prometa na razvoj distrubucijske mreže HEP ODS-A““ M. Lenića i suautora, „Alat za optimalno višegodišnje planiranje razvoja distribucijske mreže“ D. Jakusa i suautora, te „Primjena napredne mjerne infrastrukture za unapređenje upravljanja imovinom u HEP ODS-u“ T. Baričevića i suautora.

Za istaknuti je posebnu poludnevnu „Prezentaciju istraživačkih projekata znanstvenih institucija i fakulteta“ koju je Anđelko Tunjić organizirao kao radionicu u ekstenziji zasjedanja SO 5. Prezentirano je šest projekata. M. Skok prikazala je projekt EIHP: „SUPEER~ Sustav za upravljanje potrošnjom u kućanstvima“, T. Capuder „Istraživanja i razvoj rješenja naprednih mreža na FER-u“, D. Jakus s FESB-a izložio je „Projekt: Istraživanje i razvoj smart-grid punionice za električna vozila“ i „Aktivni sustav za pohranu električne energije i stabilizaciju elektroenergetske mreže“, K. Fekete s FERIT-a prikazao je projekt „Distribucijska elektroenergetska mreža s velikim udjelom aktivnih kupaca“, R. Prenc s RITEH-a dao je „Ekspertni sustav za praćenje i analitiku rada HVAC sustava“. Na kraju radionice prezentirali su M. Protulipac i J. Kljaić Šebrek iz „WYG Savjetovanja“ priručnik „Priprema i upravljanje EU financiranim projektima u distrubucijskom elektroenergetskom sustavu“.



[Z. Ton.]