NEK je normalno radila tijekom bližeg ali i slabijeg potresa na zagrebačkom području 22. ožujka (50-ak km; 5,5 magnitude), dok je automatski zaustavljana tijekom potresa na pokupskom području (85 km; 6,2 magnitude) – uslijed kombinacije seizmičkog djelovanja i konstrukcijskih značajki elektrane: reaktorske posude, gorivih elemenata i detektora nuklearne instrumentacije.

Pregledima sustava i dijelova elektrane utvrđeno je da elektrana nije pretrpjela nikakva oštećenja koja bi mogla utjecati na sigurnost i dalji pogon.

Reaktor je ponovo pokrenut 30. prosinca 2020. u 16:48 sati, generator je sinkroniziran s mrežom u 23:36 sati istog dana, a puna snaga postignuta je oko ulaska u Novu godinu.

Usprkos ovom zaustavljanju, nuklearna elektrana Krško je u 2020. godini po drugi put u pogonskom vijeku, proizvela više od 6 TWh električne energije - nešto više od planirane.

Produženje rada NEK do 2043. godine, poodmakli plan JEK 2 kojom bi se udvostručila postojeća snaga elektrane pa sada i ova seizmička akktivnost, ponovno su aktivirali proteste javnosti protiv NEK, naročito artikulirane u Štajerskoj i Koruškoj.

Nuklearna elektrana Krško opremljena je sa seizmičkom instrumentacijom od 11 senzora za bilježenje potresa razmještenih u krugu elektrane i samom postrojenju. Fizičar Andrej Kavčič iz NE Krško održao je prezentaciju "Odziv NEK na potres v Petrinji", u okviru doktorskog studija ljubljanske Fakultete za matematiko in fiziko, u kojoj je prikazao uzroke automatskog zaustavljanja elektrane. S obzirom na interesantnost problematike za stručnu i opću javnost, donosimo ovdje ovu prezentaciju, koja komplementira i hrvatske podatke

[Z. Ton.]