23. Svjetska klimatska konferencija (Conference of the Parties - COP 23), pod predsjedanjem Republike Fidji otok, otvorena je 06. studenog. 2017. u Njemačkoj u Bonnu simbolično, glazbenom izvedbom "Ja sam otok" („I am an Island“). Inače, Republika Fidži, mali arhipelag u Južnom Pacifiku, dogovorila je preuzeti predsjedništvo, ali dakako nije mogla prihvatiti domaćinstvo konferencije.

Kakva je veza otočja Fidji s klimatskim promjenama?

Fidji, poput drugih otoka diljem Južnog Pacifika, ima jedan od najmanjih doprinosa globalnim emisijama CO₂, ali se suočavaju s nekim od najrazornijih posljedica klimatskih promjena planete. Prema svjetskim procjenama o klimatskim promjenama, globalne promjene razine mora biti će na ovom otoku do kraja stoljeća ekstremne, nepodnošljive za život. Naime, od 1993. godine Fidji je zabilježio porast razine mora od 6 milimetara godišnje, veći od globalnog prosjeka. Brz porast razine mora koju prati prodor morske vode na kopno te time i velike poplave, učinilo je dijelove otoka ne nastanjivim.

Diplomati, političari, znanstvenici i predstavnici civilnog društva iz cijelog svijeta (196 država i EU), održat će u Bonnu konferenciju o pitanjima klimatskih promjena od 6. do 17. studenog 2017. godine. Konferenciji će dakle nazočiti sve zemlje koje su potpisale i ratificirale UN-ovu okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama (UNFCCC).

Od Pariza do Bonna

• Pariz, prosinac 2015. godine, 21. konferencija stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama.
• New York, travanj 2016. godine, Glavna skupština UN, potpisan Pariški sporazuma o klimatskim promjenama (ugovor COP21) sa stupanjem na snagu 2020. g., RH je potpisnik – studenog 2016. stupio na snagu.
• Hanghzou, Kina, rujan 2016. godine, sastanak na vrhu skupine G20 - što je prije moguće pristupiti Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.
• Marrakech Maroko, studeni 2016., Konferencija o klimatskim promjenama UN-a (COP22) – rasprava o provedbi ugovora potpisanog na Pariškoj konferenciji.

Podsjetimo na najvažnije odluke Pariškog sporazuma u kojem se svijet opredijelio za višu razinu zaštite klime, što je podržano i od same industrije fosilnih goriva koja će, jamačno, osjetiti održivi razvoj i ekološki prihvatljivo djelovanje, a za razdoblje od 2020 godine zacrtano je ostvarenje slijedećih ciljeva:

1. Ograničenje povećanja globalne prosječne temperature na ispod 2 stupnja, ako je moguće zadržati na dosadašnjih 1,5 ° C (u odnosu na 1850. godinu),
2. U najkraćem roku provesti djelotvorne pothvate trajnog učinka za smanjenje emisije stakleničkih plinova, tako da se u drugoj polovici ovog stoljeća planet približi stanju bez emisije,
3. Uspostaviti poticajan i djelotvoran sustav financiranja troškova smanjenja emisija kako novac ne bi bio razlog za neostvarenje clja uz promicanje klimatski otpornog razvitka i
4. Počam od godine, svakih pet godina države će utvrđivati planove zaštite klime, koji moraju biti takvi da zadovoljavaju obvezujuće načelo trajne ambicioznosti. Izvješće o emisijama stakleničkih plinova svake zemlje mora odgovarati stvarnom stanju kao i provedivost novog plana.

Dakle, svako djelovanje ima za cilj smanjenje emisije svih stakleničkih plinova (ne samo CO₂!), za 40% već do 2030. godine, jer su njeni učinci višestruki, međusobno uzročno – posljedično prožeti (slika) pa je naglašeno važna povezanost energetskih sektora.

Koji su ciljevi COP 23?

Delegati vlada članica UN-a raspravljati će i pregovarati o pojedinostima primjene Pariškog sporazuma iz 2015. godine. Rezultat rasprave bi trebao biti nacrt teksta „Knjige pravila“ koji bi trebali biti usvojeni na sljedećem klimatskom skupu krajem 2018. godine u Poljskoj.

Kao i posljednjih godina, paralelno sa službenim pregovorima presudnim za život planeta Zemlja, održat će se veliki i šareni skup aktivista klimatskih promjena iz cijelog svijeta i iz širokog spektra društvenih područja - znanosti, industrije, politike, vjerskih zajednica i organizacija za zaštitu okoliša. Predviđa se ukupno oko 25000 aktivnih sudionika iz cijelog svijeta.

Što će glede klimatske politike planetu donijeti ova konferencija? Kakav će odraz biti na nacionalne strategije u energetici?

Više o COP23, Bonn, 6. – 17. studenog 2017. pogledati na  https://cop23.com.fj/