Jedno od devet područja Europskog zelenog plana (European Green Deal): stremljenja da Europa bude za tri desetljeća ugljično neutralan kontinent, je i Strategija održive i napredne mobilnosti (Sustainable and Smart Mobility Strategy – putting European transport on track for the future). Središnje se mjesto daje prometnom sustavu, a unutar njega elektrifikaciji prometa. Tri su zaključka ove Strategije:
- Oporavak od krize uzrokovane pandemijom COVID-19 trebalo bi iskoristiti za ubrzanje dekarbonizacije i modernizacije cijelog sustava prometa i mobilnosti, ograničavanje njegova negativnog utjecaja na okoliš i poboljšanje sigurnosti i zdravlja naših građana. Blisko povezane zelena i digitalna tranzicija trebale bi preoblikovati sektor, nanovo definirati povezanost i oživjeti gospodarstvo. Europska komisija priznaje da ta preobrazba neće biti laka. ...
- Održiv europski prometni sustav kojem teži EU mora biti napredan (smart), fleksibilan i prilagodljiv stalno promjenjivim prometnim obrascima i potrebama te se temeljiti na najsuvremenijim tehnološkim postignućima ... Prijevoz bi trebao biti pokazatelj europske domišljatosti i radinosti – predvodnik istraživanja, inovacija i poduzetništva te pokretačka snaga zelena i digitalna tranzicija.
- Europska komisija predlaže sveobuhvatan skup mjera navedenih u akcijskom planu ove strategije kako bi zacrtala put EU-a ka stvaranju održivog, naprednog i otpornog sustava mobilnosti budućnosti i temeljenju korjenitih promjena potrebnih za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana. ...
Početkom ožujka pokrenuta je i procedura revizija Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva.
U elektrifikaciji prometa središnje je mjesto onog cestovnog. Električni pogon vozila temeljno je riješen kao i punionice: svaki se dan prezentiraju novi modeli vozila ili otvaraju punionice – ono što zaostaje to je posljedična nužnost razvoja distribucijske mreže i njenog pogona s jedne strane te pozicioniranje električnog vozila kao posebnog, fleksibilnog, potrošača/proizvođača (prosumer) električne energije s druge. U tom smislu električnog vozila kao prosumera otvaraju se i novi mogući tržišni i zakonodavno/regulatorni aspekti.
Dvosmjernost distribucijskog sustava koju su nametnuli obnovljivi izvori dobila je sada novi subjekt: električno vozilo.
Ova aktualnost elektromobilnosti pokazuje se i na stručnom planu. Navodimo najnovije primjere.
U „Electri“, 315, travanj 2021., str. 15 – 18, objavljen je u uvodnom dijelu priloga od općeg interesa tekst „Impacts from electric mobility in V2G and V4G modes in the distribution network planning and operation“ („Utjecaji električne električne mobilnosti u režimima V2G i V4G na planiranje i pogon distribucijske mreže“) João Lopesa, voditelja CIGRE WG C6.40 - „Electric Vehicles as Distributed Energy Resource (DER) systems“. (Razjašnjenje tehničkih kratica je: V2G – vehicle to grid, V4G – vehicle for grid - vozilo kao proizvođač električne energije odnosno kao pružatelj pomoćnih usluga). Poveznica.
Početkom travnja objavio je ENTSO-E svoj prvi dokument o ovoj problematici „Electric Vehicle Integration into Power Grids“ (58 str.): https://eepublicdownloads.entsoe.eu/clean-documents/Publications/Position%20papers%20and%20reports/210331_Electric_Vehicles_integration.pdf „Premda su ovakvi električni punjači tradicionalno priključeni na distribucijsku mrežu, širenje električnih vozila utjecat će i na prijenosnu mrežu, a da se spominju usluge fleksibilnosti koje bi mogli pružiti. Ovaj dokument o stajalištu (position paper) analizira izazove ali i brojne mogućnosti evolucije za operatore prijenosnih sustava (TSO) i pruža skup ključnih preporuka kako bi se omogućila puna primjena EV tehnologije.“ Na kraju, ovaj dokument također pruža pregled tekućih projekata Operatora prijenosnih sustava u domeni E-mobilnosti.
[Z. Ton.]