Završena 23. Svjetska konferencija o klimatskim promjenama UN-a u Bonnu

cop23Završena 23. Svjetska konferencija o klimatskim promjenama UN-a u Bonnu
Od 6. do 17. studenoga održana je 23. Svjetska konferencija o klimatskim promjenama UN-a u Bonnu. Zaključkom kod zatvaranja rečeno je kako su ciljevi postavljeni pred konferenciju ostvareni, ali je i zaključeno kako se radi o aktivnostima kojima će se ocjena dati tek na slijedećem svjetskom skupu koji će se 2018. godine održati u Poljskoj. Biti će to treći i posljednji korak nove svjetske politike prema klimatskim promjenama.
Cilj ovogodišnje svjetske konferencije o zaštiti klime
Tijekom jedanaest dana, gotovo 30.000 delegata iz 197 zemalja raspravljalo je o načinu na koji bi se Sporazum o klimatskim promjenama donesen u Parizu 2015. mogao dosljedno primijeniti u praksi diljem planeta. Pariški protokol, nasljednik Kyotskog protokola, osmišljen je da ograniči čovjekov utjecaj na globalno zatopljenje, do kraja ovog stoljeća, na znatno ispod 2°C (cilj: 1.5°C), a u usporedbi s razinama prije industrijalizacije. Ne uspije li se obuzdati rast emisije stakleničkih plinova, napose CO2 dosljednom primjenom djelotvorne politike zaštite klime, neizbježno je povećanje temperature i za više od 2°C (slika). Oko 170 država već je ratificiralo Pariški sporazum.

cop 23 prva

Ova svjetska klimatska konferencija bila je svojim radom usredotočena na sagledavanje stanja i usporedbe djelovanja pojedinih država na zaštiti klime te ostvarivanju do sada usvojenih sporazuma. Pozicija svake države u ostvarenju klimatskih ciljeva obrađena je na stotinu stranica. Sve je to priprema za nova pravila, jedinstveni, temeljni zakon o zaštiti klime planete koji bi, na sljedećem svjetskom klimatskom skupu u Katowicama u Poljskoj krajem 2018. godine, odredio zajedničke i pojedinačne obveze, kao i postupke ostvarenja država klimatske konferencije.
Sporazum o financiranju politike zaštite
Jedno od glavnih pitanja na konferenciji, oduvijek, bilo je novac koji bi bogate zemlje trebale, putem odgovarajućeg fonda, dati siromašnim, zemljama u razvoju za zaštitu klime i prilagodbu učincima klimatskih promjena. Tek nakon dugotrajne rasprave, nakon zadnjeg dana konferencije, postigao se sporazum o raznim točkama ovog pitanja. Tako su i zemlje u razvoju mogle preuzeti dosadašnje mjere zaštite klime sadržane u Kyotskom protokolu iz 1997. godine, odnosno, u Pariškom sporazumu iz 2015.
Ozračje konferencije
Rekosmo ovogodišnja klimatska konferencija postigla je zacrtane ciljeve. No, prema mišljenju nekih važnih sudionika s premalo adrenalina, bez nadahnuća i bljeska progresivnih subjekata, a to posebno kad se uvaži kritično stanje emisije stakleničkih plinova. Svi se slažu kako slijedeća svjetska konferencija o klimatskim promjenama treba imati „pariški duh promjene pristupa i samokritičnosti“ ako se ne želimo zaustaviti samo na ambicijama iz Pariškog sporazuma, jer je razvidno kako cilj „manje od 2°C“ više ne bi bio održiv.
Da globalno zatopljenje pak ne bude više, sve države trebaju redovito poboljšavati svoje djelovanje, a u pravilu: svake pete godine, zemlje trebaju naknadno pooštriti svoje ciljeve zaštite klime. Počevši od 2018., probno počinju postupci naknadnog poboljšanja, a od 2023. godine, obvezno, redovito svakih pet godina.
I na kraju, valja istaknuti kako mnogi sudionici vide klimu planete „zarobljenu u ugljenokopima“ i u ropstvu fosilnih goriva, te kako je snažna „dekarbonizacija planete“ prijeko potrebna odmah.
Tijekom konferencije organizirani su brojni javni iskazi mišljenja, pri čemu je nadasve zanimljiva činjenica da TE Neurath (4.400 MW) s korištenjem smeđeg ugljena za jedan dan emitira količinu CO2 kojim bi se moglo napuniti oko 20 milijuna balona sa slike (promjer 2m).

cop 23 zavrs

Pripremio: Damir Karavidović,dipl.inž.
Više:
https://cop23.unfccc.int/
https://www.bmub.bund.de/
https://www.bund.net/klimawandel/un-konferenzen/